Nacionalni park Kornati
Nacionalni park Kornati unatoč naizgled pustom okolišu sadrži bogat biljni i životinjski svijet, pogotovo u podmorju gdje je zabilježeno oko 850 vrsta životinja među kojima je i dobri dupin. Današnjem izgledu otoka doprinijelo je paljenje površine kako bi lokalni stočari dobili veći dio obradive površine i pašnjaka.
Ukupno osamdeset i devet otoka, otočića i hridi na površini parka od 216 kvadratnih kilometara tvori veličanstvenu sliku kulturno povijesne baštine. Kornati su najgušći arhipelag u Sredozemlju, nema mjesta na kojem se na tako maloj površini stisnuo toliki broj otoka.
Poput mnogih jadranskih, mediteranskih i svjetskih otoka nastali su na kraju ledenog doba kad se površina mora podigla na toliku razinu da su polja postala more a gorski lanci otoci.
U slučaju da se umorite, u blizini nacionalnog parka nalazi se Queen Beach Resort, novosagrađeno odmaralište sa pogledom na prekrasne pješčane plaže. Ovaj vrhunski smještaj upotpuniti će vaš odmor.
Što vidjeti u nacionalnom parku Kornati?
Iznimna atrakcija su suhozidi. Oni se protežu do 330 kilometara dužine, izgrađeni od strane lokalnih ljudi kako bi ogradili pašnjake. Dovoljno su visoki da ih ovce ne bi mogle preskočiti i dovoljno široki da ih vjetar ne bi mogao razoriti.
Zahvaljujući bogatoj povijesti, nacionalni park Kornati je savršeno mjesto za promatranje razvoja čovjeka još od doba neolitika. Pronalazak kamene sjekire iz doba neolitika, velik broj antičkih tragova i ostataka građevina kroz povijest nude zanimljiv i edukativan sadržaj.
Druga u redu zanimljivosti u parku su „Krune”. To su okomite, strme litice kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru. One su zbog svoje nedostupnosti čovjeku pogodno stanište mnogobrojnim vrstama ptica te endemskim biljkama.
Nije dopušteno penjati se na „Krune” no zato je postoji druga opcija – ronjenje oko otočja Kornati. U grupama sa stručnim voditeljima moguće je obići određene dijelove podmorja koji vrve biljnim i životinjskim svijetom.
Zatim Magazinova Škrila ili Velika Ploča na otoku Kornati što je posebna vrsta klizišta na kojem je gornji sloj vapnenca kliznuo po svojoj istovrsnoj podlozi. O njoj postoji više legendi od kojih jedna kaže kako je nastala u doba gradnje arene u Puli. Graditelji su odlučili prekriti arenu i našli prikladnu ploču no ona im je pri vađenju skliznula u more.
Postoji više vidikovaca kroz nacionalni park Kornati. Neki od njih su Metlina, Otočevac, Opat , Vrujsko, Litnji vrh i Ravni Žakan. Metlina je najviši vrh u nacionalnom parku te je do njega najteže doći. Vrh Opata kao i Litnji pruža pogled na Murtersko more te dio nacionalnog parka sa druge strane. Otočevac na otoku Piskera pak omogućava pogled na gotovo cijelo područje parka.
Građevine i nacionalni park Kornati
Od građevina bitno je spomenuti Ilirske Gradine. Ilirske Gradine su male četverokutne nastambe koje potvrđuju da je prvo naseljavanje otočja bilo u vrijeme Ilira. Utvrda Tureta je još jedna nezaobilazna građevina.
Podignuta je za vrijeme bizanta te se pretpostavlja da je imala vojnu namjenu. Osim Tureta, za vrijeme bizanta sagrađena je još i Ranokršćanska Trobrodna Bazilika i kasnije od njezinih ostataka, crkvica Gospe od Tarca. U ovoj crkvici se još i danas održavaju mise čije značenje više nije isključivo religiozno, već je preraslo u turističku atrakciju.
